Kad bi tržnica mogla pričati…nema dovoljnog broja stranica na koje bi stale tisuće priča, susreta, ljubavi, ćakula…svega onoga što tržnicu čini trbuhom grada.
I da pitamo one stare ribare iz 19.stoljeća kako je bilo po buri i hladnoći bacat košare na mul, i da pitamo današnje kupce i prodavače…ispisali bi tisuće i tisuće priča o riječkoj tržnici, a one se kriju u očima prodavača i kupaca..kriju se u osmijesima dok se pije kava ili marenda, kriju se u svakom kutku, kamenu, u svakom drvenom stolu ili kamenoj kocki ribarnice.
Ne samo riječke tržnice, već i tržnice u drugim gradovima, suočavaju se s izazovima koji uključuju promjene u potrošačkim navikama i sve veću konkurenciju trgovačkih centara. Zbog nižih cijena, posljednjih godina, kupci se sve više okreću trgovačkim centrima, što posljedično dovodi do smanjenja prometa na tržnicama. Tu je i čitav niz faktora, poput kupovne moći građana, sveopćih gospodarskih prilika, odlazak zakupaca u mirovinu i slično. Sve to bio je poticaj Gradu kao vlasniku, i Rijeka plusu kao upravitelju, da nakon detaljnih analiza, osmisle i stvore novi koncept tržnice, kroz njezinu revitalizaciju.
Oživljavanjem funkcije tržnica kroz novi koncept, osigurava se relevantnost u modernom gospodarstvu. Cilj je prilagoditi ponudu potrebama kupaca i stvoriti atraktivniji ambijent za posjetitelje.
I samo Gradsko vijeće Grada Rijeke podržalo je novi program revitalizacije, odnosno Gradsko vijeće je dalo suglasnost na Opće uvjete isporuke komunalne usluge javnih tržnica na malo, nakon čega je uslijedilo donošenje svih potrebnih akata i odluka, kako bi se krenulo s davanjem Paviljona I u javni natječaj. Svjedoci smo kako je novi zakupac koji je na javnom natječju izlicitirao prostor na 20 godina, ambiciozno pristupio projektu.
Stručne službe grada i Rijeka plusa, osluškujući tržište, pristupili su razradi koncepta revitalizacije po uzoru na Trst i Barcelonu. Drugim riječima, degustacije, gastonomske večeri, radionice, koncerti…Sve je to itekako moguće na tržnici. Ako znamo da je Rijeka grad koji teče, tada ideja revitalizacije tržnica postaje i ideja o gradskim zatvorenim trgovima za druženje i šušur po uzoru na ostale mediteranske tržnice.
Tri secesijske zgrade tržnice i prostor između njih pun svježih namirnica i boja, mjesto su okupljanja i interakcije proizvođača, građana, turista i ugostitelja.I tako već preko 120 godina… To se svakako ne smije zanemariti.
Samo mijena stalna jest….
Riječka tržnica može se unatoč teškoćama, posebice nakon pandemije koronavirusa, pohvaliti stabilnim prihodima, brojem zakupaca koji premašuje 740, ali i investicijama koje su od 2017.godine premašile 1,5 milijun eura.
Upravo u smjeru novog lica tržnica krenulo se još 2019.godine kada su održani eko dani, a nastavilo se organiziranjem evenata u ribarnici poput gastronomske večeri, koncerta ili disko revivala koji je okupio stotine ljudi željne nečeg drugačijeg. Sve su to pretkoraci, koji su pokazali da tržnica može biti kulisa za apsolutno sve.
Dočekala je tržnica tako i snimanja vezano za nekoliko filmskih produkcija, uključujući britansku, slovačku i francusku produkciju.
Upravo je to bila nit vodilja kojom se vodilo prilikom stvaranje programa revitalizacije riječkih tržnica – njezina fantastična lokacija i polivalentnost.
Omogućiti degustacije u suradnji sa chefovima, pokazati vrijednost lokalne namirnice, organizirati radionice, evente…uključiti širu zajednicu u lijepu priča koja bi omogućila kombinaciju gastronomije, kulture i dobrog druženja.
Rezultati programa revitalizacije jest javni natječaj kojim je prvi paviljon dan u zakup kao cjelina, te je preda tvrtki Parve d.o.o. dana 30.travnja 2025.godine. Upravo s namjerom pretvaranja prostora u novu destinaciju s različitim programima, Parve priprema gastro priču, priču s eventima, mladim chefovima, koncertima, i ostalim programima vodeći brigu o svim detaljima.
Zaključak može biti samo optimizam – jer nema sumnje, svako vrijeme nosi nešto svoje, a novo vrijeme za tržnicu tek je pred nama.